


Priča o nekadašnjem sjaju i propasti rimskog grada i vojnog logora Viminacijuma, skrenula je pažnju ne samo nacionalne, već i svetske javnosti, koja sa nestrpljenjem očekuje da Viminacijum na svetskoj kulturno-istorijskoj sceni zauzme mesto koje mu sa pravom pripada. Prostor nekadašnjeg rimskog grada i vojnog logora Viminacijuma (više od 450 hektara šire gradske i 220 hektara uže gradske teritorije) nalazi se danas ispod obradivih površina, a predmeti i fragmenti predmeta iz rimskog perioda rasuti su u oraničnim brazdama. U poslednje tri decenije XX veka obavljena su istraživanja viminacijumskog grada mrtvih ili nekropola i do sada je otkriveno više od 13 500 grobova. Na istraživanju rimskog grada i vojnog logora radi interdisciplinarni tim, sastavljen od izuzetnih stručnjaka iz različitih oblasti.
Iz istorijskih izvora je poznato da je Viminacijum bio značajno vojno uporište u kome je bila stacionirana rimska legija (legio VII Claudia pia fidelis). Arheološkim iskopavanjima u poslednjoj četvrtini dvadesetog veka polako izranja iz šturih istorijskih svedočanstava i predstavlja se kao grad, koji je u svojoj istoriji, dugoj šest vekova, imao dinamičan razvoj i bio mesto gde su se susretale ne samo kulture istoka i zapada već i mesto u koje su trgovci iz Rimskog carstva rado zalazili.
Arheološki park Viminacijum zvanično je otvoren 5. oktobra 2006. godine.
Sedam objekata je pokriveno i otvoreno za posetioce:
- Severna Glavna kapija legijskog logora (Porta praetoria)
- Rimske terme
- Rimski amfiteatar
- Mauzolej u kojem je najverovatnije sahranjen rimski imperator Hostilijan
- Mamut park
- Domvs Scientiarvm Viminacium / Naučno istraživački i turistički centa
- Zanatski centar sa pećima za proizvodnju keramike i opeke